Tragovi života na području Novog Vinodolskog sežu u prapovijest, o čemu svjedoče nalazi iz spilje Vlaška peć kod Kozice. Uz more, u uvali Lišanj, ostaci su kasnoantičke utvrde Lopar, koja je čuvala obalnu cestu od Tarsatike, današnje Rijeke, prema Senju.
U 13. stoljeću knezovi Krčki, kasniji Frankopani, gospodari Vinodola, sagradili su kaštel i utvrđeni Novi grad.
U kaštelu je 6. siječnja 1288. napisan Vinodolski zakon, kojim su uređeni odnosi knezova i devet vinodolskih općina. Pisan glagoljicom, jedan je od najstarijih pravnih spomenika pisanih hrvatskim jezikom.
Krajem 15. stoljeća u Novi se seli sjedište Modruške biskupije, a crkva sv. Filipa i Jakova postaje katedrala.
U 19. stoljeću grad se okreće moru: 1878. u luci je otvoreno prvo kupalište, a 1894. prvi hotel, Lišanj.
Uske kamene ulice i mali trgovi oko kaštela, najljepši u predvečerje i ljeti, kada ih oživi Okolotorno.
Kaštel iz 13. stoljeća, u kojem je napisan Vinodolski zakon. Danas čuva gradski muzej, galeriju i Narodnu čitaonicu osnovanu 1845.
Trobrodna crkva iz 14. stoljeća, nekadašnja katedrala Modruške biskupije, sa samostojećim zvonikom visokim 36 metara.
U spomen na zakon napisan u Novom 1288., najpoznatiji dokument u povijesti grada.
Ostaci kasnoantičke utvrde Lopar u uvali Lišanj i ruševine srednjovjekovnog grada Ledenice na brdu iznad mora, s kulom i crkvom sv. Stjepana.
Vaš savršen odmor počinje ovdje





