Prvi tragovi života u Crikvenici smještaju se otprilike 2000 godina prije Krista. U 1. stoljeću ovdje je bila postaja na rimskoj cesti, Ad Turres, s radionicom keramike.
Povijest Crikvenice, Dramlja, Jadranova i Selca povezana je s razvojem susjednih srednjovjekovnih gradova Drivenika, Grižana, Bribira i Triblja te plodne udoline Vinodol.
Svaki je od ovih gradova imao luku uz koju su nicala ribarska naselja. Vrsni ribari i zidari utjecali su na kvalitetu života, ali i na izgled gradova u Vinodolu.
Današnja je Crikvenica nastala raseljavanjem stanovništva tih prenapučenih gradova u okolici. Budući da nije bilo dovoljno zemlje, Crikveničani su se okrenuli moru. Legenda kaže da su se stari Crikveničani rađali na ribarskim mrežama.
U 19. stoljeću Crikvenica je središte ribolova plave ribe, najviše srdele, a u drugoj polovici 19. stoljeća razvija se kao klimatsko lječilište, omiljeno austrougarskom plemstvu.
Crkva uz koju je Nikola IV. Frankopan početkom 15. stoljeća dao sagraditi samostan i predao ga pavlinima. Zajedno čine kulturnu cjelinu uz ušće Dubračine.
Samostan uz ušće Dubračine, sagrađen početkom 15. stoljeća uz stariju crkvu. Grad je ime dobio upravo po toj crkvi, crikvi, oko koje se razvila stara Crikvenica.
Najstariji spomenik kulture u Jadranovu, u uvali Lokvišće, s pogledom na more i planine.
Uske ulice, kamene kuće i mali trgovi čuvaju duh ribarske Crikvenice. Najljepše ih je obići polako, prije večere.
Šetalište uz more spaja povijest i svakodnevicu, uz znamenitosti i spomenike iz različitih razdoblja.
Vaš savršen odmor počinje ovdje





